Naknada štete od Republike Hrvatske - problem zaštićenog najma

Naknada štete od Republike Hrvatske - problem zaštićenog najma

Pravni odnos između vlasnika stanova i zaštićenih najmoprimaca u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o najmu stanova („Narodne novine“ broj 91/96, 48/98, 66/98, 22/06, 68/18, 105/20). Status zaštićenog najmoprimca stekli su stupanjem na snagu navedenog zakona pojedinci koji su u prijašnjem socijalističkom društvenom poretku imali pravni položaj nositelja stanarskog prava.

Zaštićeni najmoprimci nastavili su koristiti stanove koji nikada nisu bili u njihovom vlasništvu, dok su vlasnici i dalje ostali bez mogućnosti vršenja faktične vlasti na svojoj nekretnini, u većini slučajeva dužni trpjeti nametnuta zakonska ograničenja.

Nerijetko u takvim stanovima žive socijalno ugroženiji pojedinci u društvu, bez druge nekretnine u vlasništvu pa je tako iznos zaštićene najamnine u velikoj mjeri manji od tržišnih cijena najma stanova. Opisani položaj vlasnika stanova nije pogodan, budući da predviđeni zakonski okvir ne dopušta istima potpunu slobodu uživanja prava vlasništva, kao temeljnog ljudskog prava zajamčenog člankom 1. Protokola uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Prekomjernim miješanjem javne vlasti i neopravdanim ograničenjem privatnog vlasništva, građanima nastaje znatna materijalna šteta. Da država vlasnicima ne nameće obvezu zbrinjavanja određene skupine građana, vlasnici bi mogli navedene stanove koristiti za vlastite potrebe ili pak iznajmljivati osobama po izboru s uvjetima postavljenim po vlastitoj mjeri.

Sudska praksa je u ovom pravnom području već postavila svoje temelje, pa tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u predmetu pod poslovnim brojem Rev-2364/16, odlučujući povodom tužbe vlasnika stana u kojem stanuje zaštićeni najmoprimac radi naknade štete, navodi kako je „Republika Hrvatska zbog povrede Ustavom i Konvencijom zajamčenog prava vlasništva dužna vlasnicima stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci naknaditi štetu“. Navedena odluka uvelike otvara vrata ostalim vlasnicima da pokreću postupke radi naknade štete te, da na taj način, izvrše pritisak na Republiku Hrvatsku da adekvatno regulira njihov odnos sa zaštićenim najmoprimcima uvažavajući njihove naizgled suprotstavljene interese.

Konačno, recentnom odlukom Ustavnog suda br. UI/3242/2018 i dr. od 14.09.2020., ukinut je niz odredbi Zakona o najmu stanova, među ostalim i odredba koja je predviđala prestanak prava na zaštićenu najamninu s danom 01.09.2023.g. Stoga je trenutno neizvjesna budućnost odnosa između vlasnika stanova i zaštićenih najmoprimaca pa vlasnicima ne preostaje drugo nego potraživati naknadu u vidu materijalne štete od Republike Hrvatske, koja ni nakon 25 godina od stupanja na snagu Zakona o najmu stanova nije omogućila pravičnu raspodjelu tereta zbrinjavanja zaštićenih najmoprimaca.